| Tagovi |
|---|
|
pije amnezija alkoholni psihički alkohol energije gama stručnu alkoholizam alkohola alkoholnih djece bolest godina ovisnosti alkoholu osobnosti znaci poremećajima bolesnik obiteljski fobije sustava terapije stanje djeluje bolesti srca liječenju alkoholičari stres tećenje alkoholičar pate anksiozni ovisan predjelu stanice djeca zaspati bulimije stresa osoba faza trudnoće oblik anksioznosti stupnju depresija manično osobe dvojnika fizički dipsomanija problemi liječenja poremećaja ovisnost ličnost povremeno poremećaji alkoholičara raspoloženje smrt teorije smrti organizam povećana fuga obitelj hospitalizacija generalizirani ujutro obiteljske fizičke akutnog stupanjfizički poremećajem razdoblja liječenih izrazito napetost demencije problem pojavljuju oporavak identiteta osjećaja strahom slika pristup gubitka nesanica dijagnoza mozga žena kontrole obitelji karaca raspoloženja
|
Zanimljivi Linkovi
Naslovnica 
Anksioznost
Anksioznost
| Demencija |
|
|
|
|
Demeciju ljudi obično zovu senilnost; to je postupno pogoršanje intelektualnih sposobnosti sve do oštećenja socijalnog i radnog funkcioniranja. Najistaknutiji simptom su teškoće u pamćenju, posebno nedavnih događaja. Drugi simptomi su loša prosudba – osoba ima teškoća u razumijevanju osobnih situacija, planiranju ili odlučivanju, osobe gube vlastite standarde i kontrolu nad porivima, sposobnost apstraktnog mišljenja opada, uobičajene su emocionalne smetnje, uključujući i preslabi afekt i povremene emocionalne ispade. Tijek demencije može biti progresivan, statičan ili se može povremeno povući, ovisno o uzrocima. S vremenom mnogi oboljeli postaju apatični i povučeni, a u terminalnoj fazi osoba gubi integritet i živost ličnosti, te ne primjećuje okolinu. Najčešći uzrok demencije su cerebrovaskularne bolesti koje ometaju dotok krvi u mozak. Demencije se obično dijele u dvije kategorije: 1. Primarna demencija je direktno izazvana oštećenjem mozga 2. Sekundarna demencija je uzrokovana bolestima koje ne napadaju mozak direktno. Primarna demencija – Alzheimerova bolest čini 50% demencija među starijima. U slučaju Alzheimera moždano tkivo nepovratno propada, a smrt nastupa 10-12 godina nakon pojave simptoma bolesti. Bolest je češća među ženama nego muškarcima. Bolest započinje teškoćama u koncentraciji i pamćenju novonaučenog materijala; osoba djeluje rastreseno i razdražljivo, što uskoro počinje ometati svakodnevni život. Osoba okrivljava druge zbog vlastitih neuspjeha i umišlja da je netko proganja. Pamćenje i dalje slabi, a osoba postaje sve više dezorijentirana i uzrujana. Primarna fiziološka promjena u mozgu, očigledna pri autopsiji, je opća atrofija cerebralnog korteksa zbog gubitka živčanih stanica, a naročito živčanih vlakana i dendrita. Kao uzroci takvih promjena spominju se promjene broja acetilkolinskih neurona, geni, aluminij, zarazne bolesti kao encefalitis i mengitis, neurološke bolesti kao Huntingtonova bolest, Parkinsonova bolest, te hidrocefalus s normalnim pritiskom. Sekundarne demencije mogu nastati zbog niza bolesti ili stanja. Značajan uzrok je depresija i to naročito ona koja uključuje psihomotoričko usporavanje. Kada se povuče depresija, povuče se i demencija. Ostali uzroci uključuju hormonalnu neravnotežu, lijekove i arterosklerozu, moždane udare, različite infekcije (AIDS, upala pluća) i slično. Liječenje demencije Ako je uzrok demencije moguće vratiti u početno stanje, trebalo bi odmah započeti s odgovarajućim liječenjem, npr. ispravljanje hormonale neravnoteže. Alzheimerova bolest do sada nema lijeka. Potrebne su i psihosocijalne intervencije jer se o dementnim osobama treba i brinuti. Zadatak skrbi o dementnim bolesnicima obično pada na njihove obitelji, koje i same trebaju podršku i informacije o suočavanju s tim zadatkom.              |
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|