 Alkoholizam predstavlja kroničnu ovisnost o alkoholnim pićima.
Manifestira se kroz snažnu želju za pićem, gubitkom kontrole prilikom pića, simptomima fizičkog odvikavanja i povećanom tolerancijom na alkohol. Ovisnost o alkoholu je težak psihički poremećaj, jer dolazi do patološkog procesa, koji mijenja način na koji mozak funkcionira.
Alkoholizam na duži rok uzrokuje cijeli niz ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su ciroza jetre, trovanje alkoholom, srčane bolesti, bubrežne bolesti kao i cijeli niz psihičkih poremećaja od kojih je najpoznatija Korsakovljeva psihoza [1]. Kod djece majki-alkoholičarki je zabilježen cijeli niz malformacija, u daleko češćem slučaju, nego kod djece čije su majke bile ovisne o teškim opojnim drogama.
Brojne su i posredne posljedice alkoholizma u obliku prometnih i nesreća na radu, odnosno povećane stope kriminaliteta s obzirom, da je učestala konzumacija alkohola jedan od važnih kriminogenih faktora.
Iako je konzumacija alkoholnih pića dio kulture skoro svakog ljudskog društva, tek s pojavom industrijske revolucije se alkoholizam počeo shvaćati kao ozbiljan zdravstveni, odnosno društveni problem. To je potaklo stvaranje trezvenjačkih pokreta, koji su u nekim slučajevima od vlada ishodile cijeli niz zakonskih i drugih mjera za suzbijanje alkoholizma, od kojih je najpoznatija Prohibicija u SAD.
Alkohol
Alkohol po svom molekulskom sastavu i primjeni pripada grani organske kemije. U funkcionalnoj skupini sadrži kisik i vodik što zajedno čini hidroksilnu skupinu prema kojoj su alkoholi prepoznatljivi, opća formula je R-OH. |
|
Opširnije...
|
|
Tjeskoba (anksioznost) je stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, ustrašenosti, straha sve do panike, uz psihomotornu napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba "eksplodirati". Najčešće je nemotivirana i nije vezana za objekt ili osobu.
Psihijatri dijele tjeskobu u tri glavne vrste: opća tjeskoba, fobije, i panični poremećaj. Ako postoji neka posebno teška i problematična situacija na poslu ili kod kuće, stres koji nastaje kao reakcija na takvu situaciju može se preliti na druge segmente života i tako stvoriti tjeskobu.
Anksioznost je najčešći emocionalni poremećaj, koji se javlja kod mlađih i starijih osoba. Reakcija je na stvarnu situaciju opasnosti, u kojoj se javlja strah, a zatim primjerena reakcija koja je manje efektna što je strah veći. Može se razviti kao kombinacija čimbenika rizika, uključujući životne događaje, karakteristike osobe, genetiku, kemijske procese u organizmu. Prirodno anksioznost se osjeća kada su osobe suočene sa prijetnjom, opasnošću ili kada su pod stresom. Javlja kada se duže apstinira od seksualnog odnosa. Obično se ovaj poremećaj javlja tokom rane adoloscencije ili ranog odraslog doba.
Strah je afekt koji ima motornu i osjećajnu reakciju. Neurotična anksioznost je slična strahu, ali se javlja kada nema vidljive opasnosti, kroz opću zabrinutost, predosjećaj opasnosti ili kroz vezanost za određenu situaciju - fobija.
nja uobičajenih, svakodnevnih situacija. |
|
Opširnije...
|
|
 Bulimija ili Bulimija nervoza (grč. bous vol, govedo; limos glad; »gladan da bi i vola mogao pojesti«) poremećaj je vezan uz hranjenje koji je, kao i anoreksija nervoza, psihološkog podrijetla, a može imati strašne tjelesne posljedice. Dok se anoreksičari jednostavno izgladnjuju, bulimičari se prejedaju, a zatim "čiste" povraćanjem koje su sami izazvali. Oboljeli od bulimije također često koriste pilule za mršavljenje, laksative i diuretike da bi smanjili težinu. Čišćenje može imati dvije svrhe: sprječavanje dobivanja na težini, a i privremeno ublažavanje depresije i ostalih negativnih osjećaja.
Bulimija, poput anoreksije, pogađa uglavnom mlade žene. Prosječna dob u kojoj se znakovi bulimije prvi put pojavljuju je 18 godina. |
|
Opširnije...
|
|
 Nesanica (lat. insomnia) je nedovoljno spavanje. Dijeli se prema vrsti poremećaja spavanja i trajanju.
Nesanica se dijeli na:
* teškoće uspavljivanja (nesanica na početku spavanja)
* učestalo i stalno buđenje (teškoće održavanja spavanja)
* trajnu pospanost unatoč odgovarajućoj duljini spavanja (neodmarajuće spavanje)
Vrste nesanice po trajanju
* Prolazna nesanica je nesanica koja traje od jedne do nekoliko noći (u okviru jedne epizode). Prolazna nesanica je obično posljedica stresa ili promjena radnog ili okolinskog rasporeda, npr. promjena vremenskih zona prilikom putovanja.
* Kratkotrajna nesanica traje od nekoliko dana do 3 tjedna. Poremećaji takva trajanja obično su uzrokovani produljenim stresom, kao što je oporavak od kirurškog zahvata ili kratkotrajne bolesti, nakon teškog ispita, smrti bliske osobe, početka rada na novom ili odgovornijem radnom mjestu itd.
* Dugotrajna nesanica traje mjesecima ili godinama i obično je odraz psihijatrijskih ili dugotrajnih zdravstvenih poremećaja, lijekova ili osnovnih poremećaja spavanja. Dugotrajna nesanica može biti trajna ili s izmjenama epizoda nesanice i urednog spavanja. Nekoliko noći slabog spavanja, obično uzrokovane stresom ili uzbuđenjem, uobičajena je i česta pojava i ne ostavlja trajnih posljedica na čovjeka. Dugotrajna nesanica, međutim, ima znatne štetne posljedice u obliku nemogućnosti obavljanja dnevnih obveza, poremećaja raspoloženja, poremećaja odnosa u obitelji i povećanja rizika od dnevnih ozljeda uzrokovanih smanjenom pozornošću i oprezom zbog pospanosti. |
|
Opširnije...
|
|
 Ovisnost može biti psihička, fizička ili kombinacija ova dva vida.
Fizička ovisnost
Fizička ovisnost je stanje organizma koje nastaje uslijed uzimanja tvari koje uzrokuju ovisnost, kad više za održavanje homeostaze organizmu više nije dovoljno unošenje hrane i redovna fizička aktivnost i san (tj. osnovne ljudske potrebe), nego postoji fizička potreba organizma za određenim stimulansom na koji se organizam privikao.
Takvo stanje se očituje raznolikim simptomima, ovisno o tvari o kojoj je čovjek ovisan. Organizam fizički ovisnog čovjeka može postići homeostazu samo ako je stimulativna tvar prisutna u organizmu.
Oboljeli svoju žudnju za supstancom koja uzrokuje fizičku ovisnost opisuju kao nešto nagonski, nešto poput libida u adolescenta ili poput gladi osobe podvrgnute mučenju glađu. |
|
Opširnije...
|
|
Shizofrenija je psihijatrijski poremećaj koji označava često kroničnu, ozbiljnu mentalnu bolest koja primarno pogađa našu sposobnost razmišljanja, s otežanom percepcijom stvarnosti, što uzrokuje promjenu ponašanja i neugodne osjećaje.
Pojam shizofrenija dolazi od grč. σχίζω (schizo, podijeliti) i φρενός (phrenos, razum, duša) i možemo ga prevesti kao podijeljeni razum.
Prvim znakom shizofrenije smatra se dijeljenje osnovne strukture razmišljanja i spoznavanja, te nemogućnost razlikovanja unutarnjih od vanjskih iskustava. Ljudi oboljeli od shizofrenije mogu se tužiti da doživljavaju halucinacije (ili se može vidjeti da reagiraju na njih), odnosno mogu izražavati stavove koji nemaju veze s realnošću. Društvena ili radna nesposobnost uz niz drugih simptoma, i nedostatak vidljivog organskog uzroka simptoma može potvrditi dijagnozu. Istraživanja nam otkrivaju da biološki i društvenokulturni faktori utiču na pojavu bolesti, dok novija istraživanja otkrivaju biokemijske i genske uzročnike neurobiologije mozga.
Status shizofrenije nekim aje dvojben, koji ističu manjak objektivnosti prilikom dijagnosticiranja bolesti. Trenutno ne postoji objektivan biološki test za shizofreniju, dijagnoza se bazira na iskazu pacijenta kombiniranom s opažanjima psihijatra, odnosno druge odgovorne osobe.
Unatoč svom imenu, shizofrenija ne uključuje poremećaj podijeljene osobnosti, i ne valja ju miješati s poremećajem raspada (disociranja) identiteta (koji se često prikazuje na filmu i u drugim oblicima popularne kulture). Također shizofrenija i agresivno ponašanje nisu povezani. |
|
Opširnije...
|
|
 Korsakovljeva psihoza ili Korsakovljev sindrom je teški psihički poremećaj i degenerativni poremećaj mozga , koji se javlja u kasnijem stadiju alkoholizma. Korsakovljeva psihoza se javlja zbog nedostatka vitamina B1 odnosno tiamina umozgu. Kombinacija polineuropatija i demencije (bezumnosti, mahnitosti). Karakterizira ju poremećaji pamćenja i sjećanja, konfabulacije, smetenost, dezorijentiranost. Liječi se isključivo u bolnici.
Psihoza (ili sindrom) je dobila ime po ruskom neuropsihijatru Sergei Korsakoff koji je popularizirao teoriju.
Simptomi
Kod Korsakovljeve psihoze postoje šest glavnih simptoma: anterogradna i retrogradna amnezija, konfabulacija, oslabljena konverzacija, nedostatak sposobnosti opažanja i apatija.
Kod Korsakovljeve psihoze dolazi i do oštećenja neurona, odnosno njihovog smanjenja. |
|
Opširnije...
|
|
Depresija spada u skupinu poremećaja karakteriziranih kao poremećaji raspoloženja (unipolarni poremećaj). To je teško psiho-fizičko stanje praćeno raznim nuspojavama i popratnim efektima. Depresivno raspoloženje karakterizira povlačenje bolesnika u sebe, potištenost, pad vitalnih dinamizama, nesanica, gubitak apetita, opsjednutost crnim mislima, usporeni misaoni tijek, beznadnost i bespomoćnost.
Podjela
Postoje tri glavne vrste depresije:
1. Početna laka depresija
2. Srednja prolazna depresija
3. Teško depresivno stanje |
|
Opširnije...
|
|
Bipolarni poremećaj sinonim je za nekad uvriježen izraz "manična depresija". Dok je potonji termin neke ljude pogrešno asocirao na manijakalnost, fraza "bipolarni poremećaj" ljudima ne znači baš ništa (misli se na poremećaj kod kojega raspoloženje jako oscilira od ushićenosti do depresije, između "dva pola").
Oko 1% opće populacije će razviti bipolaran poremećaj za vrijeme svog života. Ako imate krvne srodnike koji boluju od bipolarnih poremećaja, tada je prilika za razvijanje bolesti veća - oko 12% ljudi čiji brat ili sestra pate od bipolarnog poremećaja razviti će istu bolest. |
|
Opširnije...
|
|
Disocijativni poremećaji ili disocijativni poremećaj osobnosti obilježeni su promjenama bolesnikova osjećaja identiteta, njegova pamćenja ili svijesti. Osobe s tim poremećajem mogu zaboraviti bitne događaje iz svoje prošlosti, ili pak privremeno zaboraviti tko su, ili čak poprimiti novi identitet. Mogu čak i odlutati iz svoje uobičajene okoline u nepoznatom smjeru.
Disocijativna amnezija
Osoba s disocijativnom amnezijom odjednom se nije u stanju prisjetiti bitnih osobnih podataka, obično nakon neke stresne epizode, a praznine u pamćenju odveć su velike da bi ih se moglo objasniti uobičajenom zaboravnošću. Gubitak pamćenja najčešće se odnosi na sve događaje tijekom ograničenog razdoblja nakon nekog traumatskog iskustva, npr. smrti voljene osobe. Nešto rjeđe, amnezija se odnosi samo na odabrane događaje tijekom ograničenog razdoblja stresa; nastavlja se neprekinuto od traumatskog događaja do sadašnjice; ili je potpuna ili obuhvaća cijeli život bolesnika. Tijekom trajanja amnezije, ponašanje osobe ne pokazuje neke značajne promjene, osim što zbog gubitka pamćenja može doći do određene dezorijentacije i besciljnog lutanja. U slučaju potpune amnezije, bolesnik ne prepoznaje rođake, prijatelje, no i dalje može razgovarati, čitati, razmišljati, a vjerojatno zadržava i nadarenosti i prethodno stečena znanja o svijetu i snalaženju u njemu. Epizoda amnezije može trajati nekoliko sati ili čak nekoliko godina, a obično se gubi podjednako naglo i iznenadno kao što se i pojavila, s potpunim oporavkom i vrlo malim izgledima za ponovno pojavljivanje. Gubitak pamćenja također je česta pojava u mnogim organskim moždanim poremećajima, kao i u poremećajima vezanim uz psihoaktivne tvari. No, takve oblike amnezije može se prilično lagano razlikovati i prepoznati (u degenerativnim bolestima mozga pamćenje se polako osipa tijekom duljeg razdoblja i nije vezano uz stresni događaj; gubitak pamćenja nakon traumatske ozljede mozga ili zloupotrebe psihoaktivnih tvari lako možemo povezati s doživljenom traumom ili vrstom psihoaktivne tvari).
|
|
Opširnije...
|
|
Demeciju ljudi obično zovu senilnost; to je postupno pogoršanje intelektualnih sposobnosti sve do oštećenja socijalnog i radnog funkcioniranja. Najistaknutiji simptom su teškoće u pamćenju, posebno nedavnih događaja. Drugi simptomi su loša prosudba – osoba ima teškoća u razumijevanju osobnih situacija, planiranju ili odlučivanju, osobe gube vlastite standarde i kontrolu nad porivima, sposobnost apstraktnog mišljenja opada, uobičajene su emocionalne smetnje, uključujući i preslabi afekt i povremene emocionalne ispade.
Tijek demencije može biti progresivan, statičan ili se može povremeno povući, ovisno o uzrocima. S vremenom mnogi oboljeli postaju apatični i povučeni, a u terminalnoj fazi osoba gubi integritet i živost ličnosti, te ne primjećuje okolinu. Najčešći uzrok demencije su cerebrovaskularne bolesti koje ometaju dotok krvi u mozak. |
|
Opširnije...
|
|
 Delirium tremens je akutna epizoda deliriuma; DT je psihosindrom organske naravi i najčešća je psihoza u alkoholičara. Delirium tremens nastaje nekoliko dana nakon obično nagle apstinencije od alkohola, međutim može se javiti i nakon kirurških zahvata, infekcija, tjelesnih i psihičkih trauma. Za vrijeme DT-a mogu se javiti halucinacije, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, strahovi i opća smetenost odnosno kvantitativni poremećaj svijesti, i nemir. Halucinacije su najčešće vidnog karatkera, malene životinjice ili insekti koji plaze po koži i slično. Bolesnik pati i od opće slabosti uz tremor, javlja se obilno znojenje što može dovesti do dehidracije i poremećaja elektrolitne ravnoteže u organizmu. Govor i tok misli su inkoherentni. Nakon par dana delirija, bolesnik pada u duboki san iz kojeg se budi s neznatnim tegobama često amnestičan za većinu događaja. U bolesnika se javlja i nesanica, mogu biti skloni agresivnosti, česti su i epileptički napadi |
|
Opširnije...
|
|
1.VJEŽBA DISANJA
Kad nas je strah,disanje je ubrzano,a tijelo se napinje.Ovaj mehanizam funkcionira neprekidno i automatski,često nismo niti svjesni napetosti sve dok se ona jasno ne očituje.
Kad se suočite sa problemom koji izaziva napetost,trebate obratiti pozornost na disanje.
Kada ste opušteni i smireno dišete,ne možete istodobno biti uplašeni.Strah egzistira jedino u kombinaciji sa napetim tijelom i ubrzanim disanjem.Kada ste tjeskobni,prirodna tjelesna reakcija svodi se na uvećanje brzine i dubine disanja.Ovaj fenomen se zove hiperventilacija
Kad snažno dišete,unosite u organizam veću količinu kisika,ali istodobno izbacujete više ugljičnog dioksida koji uzrokuje promjene u krvi,prouzrokujući različite simptome poput buncanja,zujanja u ušima,ukočensot prstiju i ruku,grčeve u mišićima i povećanu tjeskobu.Ako se na ovoj točki uspijete opustiti i normalizirati svoje disanje,strah će se smanjiti.
Postoje različite tehnike disanja,svaka se mora izvoditi redovito u periodu od nekoliko tjedana,ako ih želite koristiti kao uspješno sredstvo za oslobađanje straha.
Što je strah izraženiji,vježbe disanja se moraju izvoditi i nekoliko puta dnevno kroz duže vrijeme.
|
|
Opširnije...
|
|
Spoznaja o stupnju vašeg straha odnosno anksioznosti pomoći će vam pri odluci o tome treba li vam profesionalna pomoć ili ćete biti u stanju problem riješiti sami uz pomoć različitih tehnika.
LJESTVICA STRAHOVA OD 10 BODOVA
NULTI STUPANJ(BEZ STRAHOVA)
fizički simptomi-mirni,opušteni
duševni simptomi-mirni,opušteni,budni
emotivni simptomi-smireni
ponašanje-racionalni,organizirani,mirni,pribrani
Komentar:nitko se na ovom stupnju ne nalazi čitavo vrijeme.Većina ljudi se nađe u ovom stanju dok spava,meditira,dok se nalazi na odmoru i ne osjeća nikakve vanjske pritiske.
1.STUPANJ
fizički simptomi-mirni,opušteni
duševni-misli o manjim brigama koje ne ostavljaju vidljiv trag,dobra koncentracija
emotivni-mirni
ponašanje-racionalni,organizirani,pribrani
Komentar:ne postiže se tako često,osim ako ste bezbrižna osoba.
2.STUPANJ
fizički simptomi-mirni,blaži osjećaj "zujanja" u tijelu
duševni-misli o brigama koje se ponavljaju te blaga rastresenost
emotivni-blaži osjećaj nesigurnosti,često još uvijek ispod svjesne razine
ponašanje-organizirani i racionalni
Komentar:dobar,smireni stupanj kojeg mnogi ljudi mogu postići najveći dio vremena
3.STUPANJ
fizički simptomi-blaži osjećaj nesigurnosti u predjelu želuca
duševni-brige,često ponavljanje problema
emotivni-osjećaj nelagode koji ne popušta i kojeg ste sami uočili
ponašanje:racionalni i organizirani,koncentracija dobra iako misli katkad odlutaju
Komentar:Budući da se počinju pojavljivati fizički simptomi,ovo je početak "stupnja nelagodnosti".On još uvijek nije ozbiljan i lako se kontrolira.
|
|
Opširnije...
|
|
|
